Zabrana/bimukibe baši palem khuvibe
Återreseförbud – romani arli
Te na geljan tuke katar i Švedia ko periodi so si vakerdo ki decizia/odluka, šaj te del pe tuke zabrana/bimukibe baši palem khuvibe. Ko odova slučaj/kejso, ka našti te irane tu ki nijek taro phuvja ki Šengen zona, ja Romania, Bugaria thaj Hrvatska baši nesavo periodi. I Švediaki Migraciaki Agencia te na veruinela/pakjala kaj tu ka džatuke katar i Švedia korkori mangipaja, šaj te del pe tuke zabrana/bimukibe baši palem khuvibe.
- አማርኛ (amhariska)
- العربية (arabiska)
- Azərbaycanca (azerbajdzjanska)
- ب ه سۆرانی (sorani)
- English (engelska)
- Español (spanska)
- پارسی (persiska)
- Français (franska)
- Bosanski, hrvatski, srpski (kroatiska)
- Հայերեն (armeniska)
- Kurmancî (kurmandji)
- Монгол хэл (mongoliska)
- يه دری (dari)
- پښتو (pashto)
- Русский (ryska)
- Af soomaali (somaliska)
- Shqip (albanska)
- Swedish (svenska)
- ትግርኛ (tigrinska)
- Oʻzbek (uzbekiska)
- Google+
Te leljan decizia/odluka kaj našti te khuve sigutne efektea, sakana ka del pe tuke zabrana/bimukibe palem te khuve.
Zabrana/bimukibe baši palem khuvibe katar o aver palpalunipa/pričine
E Švediaki Migraciaki Agencia te na veruinela/pakjala kaj tu ka dža tuke korkori mangipaja, šaj te del pe tuke zabrana/bimukibe baši palem khuvibe ki Šengen zona, savi ka ovel validno/ka važinel panč berš. Sar egzamplo,primer tu šaj te le zabrana/bimukibe palem te khuve baši:
- Angleder garavgjan tut;
- Vakergjan kaj nane tut namera/mangin te dživdine ki Švedia;
- Koristingjan hohavno identiteti ja na dengjan pomoš/piko e Migraciakere Agenciake te arakhen tlo čačutno identiteti;
- Namerno/mangindor dengjan bičačutne informacie ja garavgjan importantno/važno informacie; ja
- Sijan sine došakerdo/osudime bašo kriminali kova šaj te ovel džezakerdo/kaznime phanlipaja
Te dengja pe tuke zabrana/bimukibe baši palem khuzvibe sebepi jek tar akala palpalunipa/pričine, ka propuštine/nakhave o periodi katar o korkori mangipaja iranibe thaj ka musaj/mora te džatuke tari phuv sigate/odma.
O propuštibe/nakhavibe o periodi katar o korkori mangipaja iranibe vakerela thaj kaj propuštineja/nakhaveja o pravo/hako ko thanakeribe em finansiskoro suporti/piko katar i Migraciaki Agencia. (Familie čhavenca šaj ka zadržinen/ikeren pe diveskere love thaj šaj ka ačhon ko thanakeriba katar i Migraciaki Agencia džikana na džana peske tari Švedia.)
Sajdine/poštuine o periodi katar o korkori mangipaja iranibe
Jekdrom kana ti decizia/odluka ovela efektivno(khuvgja ki sila/takati) tu ka musaj/mora te džatuke tari Švedia ko vakti katar o duj kurke. Kobor vakti/vrama si tut vakerela pe ki tli odluka/decizia.
Šaj te del pe tuke pobut vakti/vrama dži te džatuke tari phuv te si tut posebna/ulavde palpalunipa/pričine. Te valjangja/trubuja tuke pobut vakti/vrama, musaj/mora te informirine e Migraciake Agencia so šaj posigate.
Anglal te džatuke tari phuv, i Migraciaki Agencia ka del tuke sertifikati vakerdo dokaz kaj džaja tuke. De akava sertifikati kana nakhaveja i kontrola ki Švediaki granica/simantra te del pe haberi/informacia e Migraciake Agenciake kaj geljan tuke tari phuv. Te na dengjan o sertifikati tari nesavi pričina/razlog, sa panda šaj te dokaćine kaj ikliljan katar i Švedia ko vakti/vrama, sar egzamplo/primer sikavibaja i karta ja o pećati/štembili ko tlo pašaporti. Sikav o dokaz kaj nakhavgjan i granica/simantra e majpaše Švediake ambasadake jageneralno konzulateske ja ker kopija olestar thaj bičhal poštaja e Švediake Migraciake Agenciake. Tli odgovornost/responsabiliteti si te de dokaz e Švediake Migraciake Agenciake ko vakti/vrama te na mangljan te del pe tuke zabrana/bimukibe baši palem khuvibe.
I Migraciaki Agencia šaj te vazdel i zabrana (bimukibe baši palem khuzvibe te sikaj ko šajdipe te dokažine kaj geljan tuke tari Švedia ko periodi vakerdo ki tli odluka/decizia.
Tromakeribe tari zabrana/bimukibe baši palem khuvibe
E Švediaki Migraciaki Agencia šaj te anel decizia/odluka ma te del zabrana/bimukibe baši palem khuvibe te diklja nesave tle personalno okolnostia/bukja. Akava šaj te ovel, sar egzamplo/primer, te si tu čhave kolen si ačhovibaskiri dozvola/mukibe ki bilo savi Šengen phuv.
Akala phuvja si učharde e Šengen Dogovorea/phanle lafea
Austria, Belgia, Češka, Danska, Estonia, Finska, Francia, Germania, Grcia, Hungaria, Island, Italia, Latvia, Lihtenštajn, Litvania, Luksenburg, Malta, Holandia, Norveška, Polanda, Portugalia, Slovačka, Slovenia, Špania, Švedia em Švajcaria.